Čovječja ribica – upoznajte zmajevu mladunčad

U siječnju 2016. bajka je postala stvarnost: svijet je obišla vijest o leženju jajašaca zmajeve mladunčadi. 

Čovječja ribica već stoljećima raspiruje maštu stanovnika, a zahvaljujući burnoj mašti glas o njoj, izuzetnoj tajanstvenosti vrste, uz pomoć Janeza Vajkarda Valvasora stigao je do svakog kutka tadašnjega carstva.

RIJEDAK BISER

Zbog sve veće zagađenosti podzemnih voda i ljudskog utjecaja na podzemni ekosustav broj živih primjeraka ribice dosljedno pada i 2009. godine Svjetski savez za očuvanje prirode (The World Conservation Union) uvrstio ju je na popis ugroženih životinjskih vrsta. Sir David Attenborough, legendarni britanski prirodoslovac i autor brojnih dokumentarnih filmova produkcijske kuće BBC, uvrstio je čovječju ribicu na popis deset ugroženih životinjskih vrsta koje bi uzeo na svoju »Noinu barku«:

Čovječja ribica jedna je od najvećih stručnjakinja u prilagođavanju svojoj okolini.

Očekivanje rođenja mladunčadi ostaje iznimno važan odgađaj za Sloveniju, prirodoslovlje i prirodoslovce širom svijeta.

U OČEKIVANJU ZMAJEVE MLADUNČADI

U subotu 30. siječnja 2016. jedan od vodiča u Postojnskoj jami primijetio je da se na staklo akvarija u Koncertnoj dvorani pričvrstilo jajašce čovječje ribice. Kraj jajašca je bila i gravidna ženka koja je čuvala jajašce. Svjetska javnost oduševljeno je pozdravila prvo jajašce i sada nestrpljivo očekuje da se izleže zmajeva mladunčad. 

DNEVNIK RIBICE

30. Sijeanj

1. DAN

Špiljski vodič Juan Pablo Maschio primijetio je prvo jajašce i o tome obavijestio sve mjerodavne osobe. Iz akvarija smo uklonili sve čovječje ribice koje bi mogle ometati tijek leženja jajašaca ili bi ih možda pojele. U akvariju je ostala samo mama zmajica sa svojim jajašcem.

Jeste li znali?

Gravidna ženka silovito brani svoja jajašca od drugih ribica. 

03. Veljaa

5. DAN

U akvariju smo primijetili novo jajašce. Ženka je tijekom tri dana premjestila svoj teritorij leženja pod plosnati kamen na jedno od dva idealna mjesta. 

Jeste li znali?

Čovječje ribice markiraju svoj teritorij uz uporabu kemijskih signala.

11. Veljaa

13. DAN

Čovječja ribica preko noći nas je ponovno razveselila i danas smo nabrojili 24 jajašca koja su raspoređena na obje strane plosnatoga kamena. 

19. Veljaa

21. DAN

Ženka je izlegla 52. jajašce. Kamerom pratimo kako se pojedinim jajašcima približavaju mali potočni račići iz reda Amphipoda, odnosno rakušaca kojima u našem akvariju hranimo čovječje ribice. U odsutnosti ženke tri račića pokušala su pregristi ovojnicu jajašca. Kad se ženka vratila, odmah ih je osjetila i napala.

Jeste li znali?

Čovječje ribice imaju vrlo dobro razvijen njuh i okus te su sposobne namirisati vrstu i kvalitetu potencijalne hrane. Ali što je važnije, registriraju i slaba električna polja drugih životinja, čime si pomažu u potpunom mraku.

24. Veljaa

26. DAN

Posjetili su nas stručnjakinja za biologiju čovječje ribice, dr. Lilijana Bizjak Mali s ljubljanskoga Biotehnološkog fakulteta, i dr. Stanley Sessions, stručnjak za integrativnu biologiju vodozemaca na Hartwick Collegeu u državi New York. Pregledali su jajašca i utvrdili da neka od njih pokazuju znakove razvoja.

Jeste li znali?

Dr. Sessions u SAD-u između ostaloga proučava najbližega srodnika čovječje ribice. To je repati vodozemac iz roda Necturus koji živi u površinskim vodama istočne obale Sjeverne Amerike. Preci i srodnici naših čovječjih ribica živjeli su na površini. Izumrli su u ledeno doba. 

08. Oujak

39. DAN

Televizijska mreža Discovery Channel posjetila je Postojnsku jamu da upozna svijet s iznimnim događajem.

Bilo je još nekoliko posjeta medijskih kuća. Svjetske medijske kuće izmjenjivale su se u želji da snime dragocjena jajašca. Međutim, tajna je ostajala u mraku, snimljena samo IR kamerom.

15. Oujak

46. DAN

Provjerili smo stanje podzemne rijeke Pivke, prirodne okoline čovječje ribice. Rijeka je nabujala. Duboka voda opasna je za čovječje ribice jer ih može otplaviti iz jame, a vani većinom ugibaju. 

Jeste li znali?

U Sloveniji je čovječja ribica zakonom zaštićena životinjska vrsta, a od 1982. godine uvrštena je na popis rijetkih i ugroženih vrsta.

28. Oujak

59. DAN

Ženka je iznenada napustila jajašca i premjestila se na drugi kraj akvarija – tu je izlegla još jedno jajašce. Biolozi pretpostavljaju da je možda riječ o prirodnom ponašanju da razdvojenim jajašcima pusti veću mogućnost preživljavanja.

Jeste li znali?

Podatak: statistički u prirodi od 500 izleženih jajašaca nastanu dva mladunca.

01. Travanj

63. DAN

Dio izleženih jajašaca nije oplođen. To prepoznajemo po odsutnosti razvoja i polako slijede prvi znaci propadanja. Jajašca se u tom slučaju zamute i tada nastupa vrijeme kad ih treba ukloniti. 

10. Travanj

72. DAN

Embriji se počinju kretati u obliku slova S i zabavljaju goste koji na zaslonu u Postojnskoj jami prate pravu malu plesnu predstavu.

27. Travanj

89. DAN

Velika seoba. Kamen oprezno premještamo u posudu u kojoj ga prenosimo u akvarij koji smo pripremili malo dalje od glavnog turističkog puta. Dio jajašaca je otpao i premjestili smo ih na mrežicu – na nekakve »jaslice«. Tako blizu površine, gdje je puno kisika, nastavljaju svoj razvoj.

Jeste li znali?

Čovječja ribica živi do 100 godina, a bez hrane može izdržati i do 10 godina.

07. Svibanj

99. DAN

Škrge naših embrija polako se granaju. Vidi se kolanje krvi i prvi otkucaji srca. Život postaje sve opipljiviji. Embriji su se prilično umirili.

Jeste li znali?

Čovječja ribica diše vanjskim škrgama, jednostavnim plućima, i kožom. Razvijeno joj je unutarnje uho, koje je istodobno ravnotežni i slušni organ.

17. Svibanj

109. DAN

Naš embrio u spontanom je leđnom položaju i još je približno tri razdoblja promjena udaljen od izlaska iz jajašca. Danas nas je razveselio embrio koji se više od sat vremena divlje prevrtao u svojim ovojnicama. Polako ćemo ga dočekati.

Jeste li znali?

Ovisno o temperaturi vode razvoj embrija u jajašcu traje i do 140 dana, što je ekstremno dugo u usporedbi s drugim repatim vodozemcima. 

20. Svibanj

112. DAN

U petak 20. svibnja ponovno su nas posjetili dr. Mali i dr. Sessions. Dr. Mali fotografirala je embrio pod mikroskopom.

Razveselila nas je tvrdnjom da je na pupoljku ekstremiteta već vidljiv prorez za dva prsta, što je znak da je leženje blizu.

Embrio je u razvojnoj fazi 19 prema Brieglebu. 

Škrgice su razgranate i vidi se očni pigment, srce kuca i prokrvljeno je. Veličina embrija: između 17 i 18 mm.

Jeste li znali?

Ličinka čovječje ribice ima oči, međutim kod odrasle životinje preraste ih koža. 

31. Svibanj

124. DAN

V ponedjeljak 30. svibnja 2016. mrak podzemnoga svijeta i svjetlo oduševljenoga svijeta obožavatelja ugledalo je prvo zmajevo mladunče.

01. Lipanj

125. DAN

14. Lipanj

138. DAN

Prvorođena ribica već lijepo raste, oči i nožice dobro se vide. Za sada se »zabavlja« plivanjem prema površini i natrag. Hrabroj ribici uskoro se pridružilo još 12 novoizležene braće i sestrica.

15. Lipanj

139. DAN

Iz jajašca se počela probijati još jedna ličinka. Ako pritom pomislite “ništa novo”, varate se. Ona je očito jako oprezna i zna da nije dobro ići “glavom kroza zid”. Zato je ovojnicu počela probijati repićem, a izlegla se u obratnom smjeru – najprije je svijet “preskenirala” repićem i tek kad je sve bilo u redu, izvukla je van još i glavu.

16. Lipanj

140. DAN

Ličinke brzo rastu i uskoro će ih trebati premjestiti u akvarije, svaku u svoj, što je prilično delikatan postupak – međutim, to su samo »slatke tegobe« za naše biologe koji već pripremaju prve zalihe hrane za mlade zmajiće kad oni budu spremni pokazati prve zubiće.

18. Lipanj

142. DAN

Kako nazvati onoga koji je preživio kad ga je većina već otpisala? Onoga koji je statistički imao najlošije mogućnosti jer su njegovi životni uvjeti jednostavno bili previše surovi. Onoga koji je svojim rođenjem, ustrajnošću i izdržljivošću iznenadio i oduševio. Gotovo je nemoguće da ga ne nazovemo... Boris!

Boris se izlegao iz jajašca koje je bilo najbliže zaraženim – pljesnivim – jajašcima, stoga smo ga morali staviti u posebnu posudu. Nije imao posebnu filtraciju; voda se filtrirala samo “prirodnim” putem. A mi smo čekali. I 142. dan nakon leženja jajašaca dočekali smo ga, a on se nestašno smjestio pred fotoaparat. Dobro došao, Borise, ti mala zvijeri, želimo ti svu sreću.

22. Lipanj

146. DAN

Gore – dolje, gore – dolje, ličinke “divljaju” po svojim posudama. Najradije plivaju prema površini i natrag prema dnu. Očito iz žumanjka dobivaju dovoljno energije. Glave su im nekakvog trapezoidnog oblika pa ribice sve više podsjećaju na odrasle životinje. Međutim još nisu bijele, nego još uvijek lijepo pigmentirane. Najveće ličinke već pokazuju stražnje noge.

25. Lipanj

149. DAN

Kod svakog djeteta dođe vrijeme za mjerenje i brojeve. Mi to moramo učiniti bez dodirivanja, stoga smo na dno akvarija namjestili mrežu veličine 1 x 1 cm. Najveći “zmajevi”, koji su se izlegli među prvima, sad su veliki između 2 i 2,5 centimetra. Kod svih je još uvijek vidljiv žumanjak na trbušnoj strani, a kod nekih već sva tri prsta na prednjim nogama. 

29. Lipanj

153. DAN

Ličinke se još uvijek hrane žumanjkom, a mi još uvijek žurimo s pripremom hrane. Pet embrija još čeka u ovojnici. Prošlo je više od mjesec dana od prvog leženja i najstarijim ličinkama već bi se polako morala početi razvijati usta, što znači da će morati početi jesti. To je jedan od nesigurnih trenutaka koji podiže stupanj nervoze među nama.

07. Srpanj

161. DAN

Naša dva biologa opet su zasukala rukave i uputila se do jednoga od rijetkih netaknutih dijelova rijeke Pivke. Ovaj put skupljali su blato, a zatim su ga u posebnoj Petrijevoj zdjelici stavili u posudu jedne od ličinki. Željeli smo provjeriti kako će reagirati na elemente iz prirodne okoline. Mali zmajić s radošću je pojurio u blato, odgovarala mu je i Petrijeva zdjelica pod kojom se skrio. Budući da se čovječje ribice osjećaju sigurnima kada se stisnu uz kamenje, i drugima smo namjestili staklena skrivališta gdje se s veseljem “odmaraju”. 

14. Srpanj

168. DAN

Izlegao se Jojo! Zadnji zmajić! Jojo ga zovemo zato što je u jajašcu doslovno visio s kamena na tankoj niti i ljuljao se. Dan prije njega izlegao se Spori! On je želio uistinu dobro provjeriti isplati li se izaći iz ovojnice. Primijetili smo da su i zadnje ličinke po veličini i razvoju već vrlo slične preostalima koje su se izlegle ranije. Zaključujemo da su “prekoračile rok” i da su se u ovojnici razvijale kao da su već izvan nje. 

20. Srpanj

174. DAN

Zmajići su gladni. Prije pet dana 4 najvećim i najstarijim ličinkama prvi put ponudili smo gozbu – slasne crviće. Dvije su ih jako rado pojele. Iako gotovo sve ribice još imaju zalihe žumanjka, činjenica da već jedu znači da se razvijaju u pravom smjeru. Tijekom idućih dana crviće smo ponudili i drugima i raduje nas što su se neke ličinke prihvatile svoga plijena kao strašni zmajevi.

28. Srpanj

182. DAN

Prstići, nožice i tajanstvene crte. Neki naši zmajići na prednjim nogama već imaju tri prstića, a straga im se lijepo oblikuju i produžuju nožice. Jedan je zmajić danas prvi put podigao glavu, što je još jedan dobar znak u razvoju. Naše ribice očito već vidljivo razvijaju svoj grabljivi nagon. Sada već izdaleka osjete crviće za užinu, polako im se približe i brzo ih pojedu. Stoga pazite, zmajić je simpatičan, ali vas može brzo zgrabiti! 

Zdravo svijete!

V ponedjeljak 30. svibnja 2016. mrak podzemnoga svijeta i svjetlo oduševljenoga svijeta obožavatelja ugledalo je prvo zmajevo mladunče.

201. DAN

Zmajići mršave – to je posve normalan razvoj jer naše ličinke rastu u dužinu, a neke su duge više od tri centimetra. Kod najrazvijenijih zmajića nožice su već funkcionalne. Dakle, deset prstića, četiri nožice i već istražuju okolinu. Sada si kod lova na crve pomažu stražnjim nožicama, naime, već se pomiču i pomoću njih. Najrazvijeniji istraživači svaki su dan sličniji mami zmajici i jako brzo rastu. Slobodno vi pretječite lijevom stranom, dragi zmajići, ali ipak oprezno i uz puno sreće!