Jedina špiljska pošta na svijetu

"Bio sam tu i ovo je moj dokaz", najlakše je reći slikom i objavom na društvenim mrežama. Danas. A kako se to radilo u 19. stoljeću? Razglednicom, naravno. Zato je 1899. godine u Postojnskoj jami otvoren prvi podzemni poštanski ured na svijetu.

Godine 1899. u Postojnskoj jami otvorena je prva pošta

Točno 80 godina nakon otkrića najljepših dijelova Postojnske jame otvoren je i prvi špiljski poštanski ured na svijetu.

Dakle, 1899. godine prvi je špiljski poštanski ured otvorio svoje prozorčiće posjetiteljima špilje, baš u vrijeme kad su razglednice doživljavale pravi „bum“. Podzemni poštanski ured radio je samo za posjetitelje špilje i goste posebnih priredbi tijekom takozvanih Špiljskih praznika u poznatoj Plesnoj dvorani. Na samom rubu Plesne dvorane, otprilike 500 metara od ulaza u špilju, nalazio se mali kameni poštanski ured (4 x 2 m) s vratima i prozorskim otvorom za prodaju i slanje razglednica. Budući da je Slovenija tada bila dio Austro-Ugarske, poštanski ured bio je austrijski.

Gotovo 14.000 razglednica u roku od tri sata

Poštanski ured uvijek je bio otvoren na Pedesetnicu, ali i ostale dane u godini, no ne nužno svaki dan. Koliko je slanje razglednica bilo važno govori i činjenica da je "pošta" bila obvezni dio obilaska Postojnske jame. Špiljski vlakovi zaustavljali su se (u nekom razdoblju povijesti) na putu u špilju i iz nje upravo u Plesnoj dvorani, blizu pošte, kako bi posjetitelji mogli kupiti i poslati svoje špiljske razglednice.

Samo 1900. godine poslano je 7000 razglednica, a četiri godine kasnije na Pedesetnicu je u samo tri sata prodano čak 13.800 razglednica, a svaka je imala poseban špiljski poštanski žig. Zamislite toliki broj selfija na svojem Instagramu u samo jednom danu!

Prva razglednica izrađena je u Njemačkoj sedamdesetih godina 19. stoljeća, a prva poštanska razglednica 1890. godine. U svibnju 1891. godine poslana je iz Rijeke u Beč. 

Otvorenje novog poštanskog ureda 1927. godine

 

Špiljska pošta razvijala se s godinama i prema zahtjevima gostiju. Godine 1924. je obnovljena, a ispred nje su postavljeni stolovi i klupe s kišobranima koji su posjetitelje štitili od kapanja nakon obilnih kiša. Godine 1927. otvoren je još jedan špiljski poštanski ured – u Koncertnoj dvorani, gdje su postavljeni i poštanski sandučić i stolovi sa staklenim kišobranima.

U tom je poštanskom uredu tijekom Pedesetnica poslano 90.000 razglednica, a budući da je Postojnska jama pripadala talijanskom teritoriju, poštanski ured bio je talijanski.

Slovenska špiljska pošta još radi u Koncertnoj dvorani Postojnske jame i tu gosti još šalju posebne razglednice sa špiljskim žigom.

Ali zašto razglednice i pošta u doba selfija?

Austrija i Slovenija proslavile su 2013. godine otvorenje prvog poštanskog ureda posebnim markama. Jer razglednice su u vremenu pametnih telefona dobile novo značenje – umjesto staroga „bio sam tu i ovo je moj dokaz“ lijepa su uspomena na neka druga vremena i svaka sa sobom nosi ponešto romantike i nostalgije. Pravi hipsteri zato rade selfije dok pišu razglednice.

Razvoj pošte, naravno, usko je povezan s gradnjom i razvojem špiljske željeznice.